Bogatu gastronomsku ponudu otok Pag ima zahvaljujući mediteranskoj klimi sa vrućim ljetima i zimama sa mnogo padalina i jakim udarima bure. Važnost bure je što čini skoro 40% svih vjetrova, a nanosi sol po cijelom otoku.
Snaga bure zna prijeći u orkansku sa udarima preko 250km/h. Upravo zbog surovih uvjeta iz kamenjara izbija samoniklo bilje kao što su: ružmarin, kadulja, koromač i smilje, a imaju veliku važnost za stočare i pčelare.
Bez obzira na teške uvjete poznato je da se stanovnici odavnina bave poljoprivredom i to zahvaljujući poljima plodne zemlje i izvorima pitke vode.
Akvatorij otoka bogat je školjkama i ribom jer je kamenito podmorje pogodno za život velikog broja riba koje u doba mrijesta prilaze obali i hrane se algama i travama kojih ima u izobilju.
Paška morska sol
.jpg)
Paški sir
jedan je od zaštitnih znakova otoka Paga. Njegova posebnost je u tvrdoći i slanoći, te specifičnom mirisu i okusu. Tu posebnost paškom siru daje osnovna sirovina – mlijeko paške ovce. Ovce se na otoku drže slobodne na pašnjacima koji obiluju aromatičnim biljkama, s primjesom morske soli njihovo mlijeko postaje specifično i ne može se dobiti nikakvim umjetnim načinom. U prodaji se mogu naći dvije vrste paškog sira.
Mladi sir je onaj koji je dozrijevao oko pet mjeseci, dok je stari sir onaj koji je dozrijevao oko godinu dana, pa i dulje. Mladi sir može se nabaviti tijekom posljednjih zimskih i prvih proljetnih mjeseci i znatno je mekši i lakši od zrelog sira.
Zreli sir karakterističnog je pikantnog okusa, svojstvenog mirisa, blago zrnaste strukture, te se mrvi i topi u ustima.
Paška skuta je delikatesa koja nastaje kao produkt sirenja, a pripada kategoriji mekanih sireva s rokom trajanja do 10 dana. Skuta je posebno ljekovita za regeneraciju jetre i regulaciju šećera. Sadrži manje od 1% mliječne masti, ne sadrži ugljikohidrate, a čisti proteini kojima je bogata jačaju imunološki sustav. Epitet supernamirnice skuta zahvaljuje albuminu i globulinu koji sadržavaju sve aminokiseline potrebne u prehrani.
Paška janjetina
Poznata je mnogim gurmanima kao jedan od najboljih specijaliteta u Hrvatskoj. Naime, paška janjetina ima izrazito mekano i ukusno meso, te je specifična okusa zbog ambijenta u kojem se hrani paška autohtona ovca. Janjci nikad ne žive u zatvorenom prostoru, nego cijeli svoj kratki vijek provedu na otvorenom – na kršu, golom kamenjaru na kojem rastu kadulja, slavulja i škrta sitna trava posuta posolicom koju nanose česte zimske bure.
Također, paško janje vrlo rano se odvaja od ovce radi mužnje mlijeka koje je potrebno za proizvodnju paškog sira, te na tržište ide kada ima 7 do 10 kilograma, a upravo janjad te težine smatra se najboljom i najukusnijom. Paška janjetina najbolja je u siječnju, veljači i ožujku, za vrijeme trajanja mužnje ovaca, a može se spremiti na više načina: na lešo, na gradelama, na ražnju, pod pekom, u krušnoj peći ili pečena u pećnici.
Vino
Otok Pag stoljećima je vezan uz vinovu lozu, koja je od davnina uz stočarstvo, ribarstvo i proizvodnju soli bila jedan od najvažnijih izvora egzistencije njegova stanovništva. Danas je, nažalost, velik broj sorti nepovratno nestao, a i površina zasađena lozom se smanjila. Na otoku Pagu od davnina se proizvodilo bijelo vino od nekoliko sorti koje je zbog svoje boje dobilo ime “Paška žutica”. Glavna sorta za prozvodnju tog vina bio je Gegić. Danas se vinogradi na otoku nalaze u visokoj starosnoj dobi, a način proizvodnje je tradicionalan.
Prošek je naziv za zagasito crveno, zaslađeno alkoholno piće nalik vinu, ali je aromatičnije i proizvodi se u vrlo malim količinama. Prošek se na otoku Pagu nekada posluživao u svečanim prigodama, te za Božić, Uskrs i Novu godinu. S obzirom na malu proizvedenu količinu, prošek ćete najčešće pronaći u privatnim domaćinstvima.
Rakija travarica primjenjuje se kao aperitivno piće, ali i kao lijek. Poznato je da travarica u malim količinama uspješno liječi razne želučane probleme, a zbog svog antibakterijskog djelovanja također je služila za dezinfekciju i brže zacjeljivanje rana i posjekotina.
Šparoga
Na Pagu je šparoga izuzetno cijenjena i smatra se vrhunskim specijalitetom i lijekom. Koncem ožujka, kada se na livadama pojave prvi znakovi proljetnog buđenja prirode, berači kreću u neizvjesnu potragu za omiljenom biljkom. Uspjeh je ako se u ožujku ubere i mali stručak jer je i to dovoljno za jedan obrok. Pravo vrijeme za branje šparoga je travanj jer tada ih ima posvuda.
Pršut
Proizvodnja svinjskog mesa na otoku Pagu do konca 19. stoljeća imala je veliku i značajnu ulogu. Danas se pršut proizvodi uglavnom na južnom dijelu otoka, najviše u mjestima Dinjiška i Vlašići i smatra se vrlo kvalitetnim. Za soljenje se koristi domaća, poznata paška sol, a suši se na jakoj zimskoj buri.
Za dobar pršut, osim bure, potrebno je i jugo jer se na presuhom zraku kora presuši i puca, a sredina ostaje premekana. Do konca 19. stoljeća, bilo je uobičajeno da svaka obitelj ima barem jedan pršut, koji se najčešće čuvao na tavanu. Pršut se obično servira uz neku od tvrdih vrsta sireva, a posebno je cijenjen domaćin koji uz pršut servira paški sir.
Baškotini
Više od tri stoljeća časne sestre benediktinke pripremaju slasnu i mirisnu deliciju, zlatne paške prepečence, baškotine. Ta ukusna i posebna delicija i danas se priprema u izvornom obliku, a može se kupiti samo u samostanu Sv. Margarete u centru grada.
Za Pažane, baškotini su dio bontona i obiteljskog prestiža, njima se časte gosti uz bijelu kavu, te se daju bolesnima s čajem.
Maslinovo ulje
Na sjevernom dijelu otoka nalazi se šuma tisućljetnih stabala maslina jedinstvenih u Hrvatskoj, koje se gotovo isključivo beru ručno, transportiraju se u plastičnim sanducima i prerađuju se svaku večer odmah po dolasku iz maslinika.
Ulje je gusto, zelenkasto žute boje, izrazitog intenzivnog mirisa na zdrav, svjež plod masline. Blago gorkastog te pikantnog okusa ugodne arome.
Odlično paše uz sva mediteranska jela; ribu, tjestenine, povrće ili salate a poseban je doživljaj kvalitetan sir poškropljen sa par kapi našega ulja.
Riba
More oko otoka Paga stoljećima je bilo bogato raznovrsnom ribom. U moru od Luna, preko Šimuna i Povljane do Ljubačkih vrata lovile su se goleme količine ribe i rakova. Ribama su bili bogati Velebitski kanal i Paška uvala.
U starim dokumentima se navodi kako je uvala Caska bila jedno od najvećih mrjestilišta tuna na Jadranu. Pažani su lovili tune koje su svježe pripremali na desetak načina. Poslije sezone lova, tune se sušilo ili solilo.
Tradicija soljenja ribe na Pagu je do početka 20. stoljeća imala veliko gospodarsko značenje. Slane srdele i inćuni smatraju se poslasticom, a najčešće se poslužuju kao predjelo ili kao prilog. Svakako kušajte i mariniranu ribu, odnosno ribu na saur.
Saur se na Pagu priprema od manjih riba, manula, trlja, lokardi, štriga, arbuna, moleta ili srdela, ali može ga se pripremiti i od tune i drugih vrsta. Također vam preporučamo hobotnicu s krumpirima, riblju juhu ili novaljski brudit (brudet).
.jpg)
Paški kaduljin med
je najtraženiji na hrvatskom tržištu, i to prvenstveno zbog svog ljekovitog svojstva, a zbog toga što je ekološki najčišći. Dobro je znano da paška kadulja sadrži više eteričnog ulja od kadulje koja raste na susjednim otocima i priobalju.
Visokoj kakvoći meda pridonijeli su specifični vremenski uvjeti - posolica i bura. Kadulja se od davnina koristi kod problema živčanog sustava, ona stimulira rad nadbubrežnih žlijezda. Pomaže kod depresije, nervoze, vrtoglavice i drhtavice.
Također, kadulja se koristi kao lijek za plućne bolesti jer ublažava napadaje kašlja, liječi desni oboljele od paradentoze.
